Autorica priručnika „Umijeće izrade pukance – nematerijalno kulturno dobro“ Veronika Filipec održala je sinoć u prostorijama našeg Centra radionicu veza „Priča o pukan’ci – priča o bijelom vezu“. Okupljenim polaznicima voditeljica je pokazala različite vrste bijelog veza te opisala njihove karakteristike, sličnosti i razlike, a zatim su se polaznici sami okušali u vezenju dijela pukan’ce. Radionici su prisustvovali i predsjednica te član KUD-a „Čuntićanka“ Katica i Ivan Radošević te smo u ugodnoj atmosferi uz razgovore o baštini (i kiflice te domaći sok od jabuke) proveli nekoliko sati, izrađujući jedan mali, ali važan komad baštine župe Čuntić, „pukan’cu“ – ukrasni dio na nogavicama muške narodne nošnje.
Održana radionica praktični je primjer očuvanja nematerijalne baštine jer podsjeća i podučava već pomalo zaboravljena znanja i vještine. Veronika Filipec i KUD „Čuntićanka“ sjajan su primjer kako se tradicija čuva i prenosi na buduće generacije.
Etnografski muzej sinoć je bio domaćin promocije etno bojanke „Haj, haj, neka, neka“ vezane uz motive narodne nošnje iz Hrvatske Dubice. Etno bojanku su predstavili Katica Marin i Ankica Koturović iz KUD-a „JEKA“ te dr.sc. Tvrtko Zebec iz Instituta za etnologiju i folkloristiku te voditeljica našeg Odjela baštine i začetnica projekta etno bojanki Martina Mladenović. Promociju su uveličale i drage uzvanice Željka Josić, državna tajnica Ministarstva demografije i useljeništo te najveća podrška svom KUD-u Ružica Karagić, načelnica Općine Hrvatska Dubica. U redovima publike nalazili su se mnogi Dubičani sa zagrebačkim adresama, ali i nekoliko Siščanki koje su zbog ljubavi prema našoj baštini specijalno došle na promociju poput Renate Valentić, predsjednice udruge „GO Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“.
U subotu, 27. srpnja 2024. godine svečano je obilježen Dan branitelja Općine Sunja. Tom prilikom s posebnim smo se ponosom prisjetili svih branitelja i civilnih žrtava koji su dali živote za slobodu naše domovine na „sunjskom bojištu”.
U duhu djelovanja Kulturno-povijesnog centra i očuvanja sjećanja na Domovinski rat, potaknuti inicijativom ratnih i poslijeratnih prijateljstava, u Vijećnici Općine Sunja ravnatelj Kulturno-povijesnog centra Sisačko-moslavačke županije Ivica Valent, prof. uručio je Povelju zahvalnosti dvojici stranih državljana, Dancu Keldu Rasmussenu te Litvancu Vitalijusu Kuznecovasu. Povelja zahvalnosti uručena im je kao zahvala za doprinos hrvatskom narodu kako u vrijeme Domovinskog rata, tako i u mirnodopskom vremenu. Oba dobitnika Povelje zahvalnosti bili su pripadnici
U organizaciji Sisačko-moslavačke županije i Kulturno-povijesnog centra Sisačko-moslavačke županije u subotu, 13. srpnja 2024. godine obilježena je godišnjica smrti prvog župana Sisačko-moslavačke županije Đure Brodarca.
Nakon paljenja svijeća na grobu Đure Brodarca na Gradskome groblju Sisak, u Kulturno-povijesnom centru Sisačko-moslavačke županije održana je prigodna svečanost kojoj su nazočili Brodarčeva obitelj i prijatelji, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, te suborci i suradnici pokojnog župana.
Ravnatelj Kulturno-povijesnog centra Sisačko-moslavačke županije Ivica Valent okupljene je podsjetio na najvažnije događaje iz privatnog, vojnog i političkog života prvog sisačko-moslavačkog župana. Brodarčeva dugogodišnja suradnica Ivanka Roksandić, koja je s njim surađivala punih 20 godina, prisjetila se izazovnih vremena ustrojavanja županije u kojima je prvi sisačko-moslavački župan ostavio značajan trag.
Zamjenik župana Mihael Jurić istaknuo je kako je doprinos Đure Brodarca tijekom ratnih godina bio izuzetno značajan.
“Njegov doprinos je bio iznimno značajan u Domovinskom ratu i u organizaciji obrane grada Siska. Imamo vječnu obvezu sjetiti se njegovog imena i djela koje je zadužilo sve nas. Danas se naša županija razvija zahvaljujući ljudima poput pokojnog prvog župana koji su prvi stvarali sustav županijske uprave”, rekao je Jurić.
Sveta misa služena je u Pastoralnom centru „Petar Žagmeštar“ pri katedralnoj župi Uzvišenja sv. Križa.
U četvrtak, 20. lipnja 2024. godine, na 96-tu obljetnicu atentata na Stjepana Radića i njegove stranačke kolege u Narodnoj skupštini u Beogradu 1928. godine, u Kulturno-povijesnom centru Sisačko-moslavačke županije obilježen je Dan sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve.
U povodu Dana sjećanja dr.sc. Domagoj Sremić održao je predavanje pod nazivom „Korespondencija između Stjepana i Antuna Radića u razdoblju 1888.-1912. godine“. Analiziravši sadržaje 66 pisama, koliko ih je sačuvano iz tog razdoblja, dr. Sremić je pružio slojevit uvid u život Radićevih. Tako kroz njihovu redovitu komunikaciju doznajemo detalje iz njihova privatnog života, školovanju, Stjepanovim progonima i danima u zatvoru, Antunovom intelektualnom sazrijevanju, brojnim putovanjima, financijskim problemima te najvažnijim događanjima iz njihovog obiteljskog života. Njihova redovita korespondencija započela je 1888. godine i trajala sve do Antunove smrti 1919. godine.
Nakon zanimljivog predavanja gosti su imali priliku razgledati izložbu Slavo Striegl – iz povijesnih ciklusa, posvećeno Stjepanu Radiću. Izložba je postavljena povodom obilježavanja rođendana braće Radić i Dana Sisačko – moslavačke županije te se u Kulturno-povijesnom centru SMŽ, u Ulici kralja Tomislava 5 u Sisku, može posjetiti do kraja lipnja.
Kulturno-povijesni centar Sisačko-moslavačke županije poziva Vas na predavanje dr. sc. Domagoja Sremića pod nazivom „Korespodencija između Stjepana i Antuna Radića u razdoblju 1888.-1912. godine“ kojim ćemo obilježiti Dan sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve.
Predavanje će se održati u četvrtak, 20. lipnja 2024. u 19 sati u Kulturno-povijesnom centru Sisačko-moslavačke županije, Ulica kralja Tomislava 5, Sisak.
Oko 100 biciklista sudjelovalo je u subotu, 15. lipnja 2024. godine na tradicionalnoj, šestoj biciklijadi „Od Radića do Radića“. Ovu biciklijadu, koja spaja Petrinju i Desno Trebarjevo, Sisačko-moslavačka županija i Kulturno-povijesni centar Sisačko-moslavačke županije u suradnji s Biciklističkim klubom Roda, organiziraju povodom dana Sisačko-moslavačke županije i rođenja Antuna i Stjepana Radića, beskompromisnih boraca za hrvatska prava, koji su 11. lipnja rođeni u Desnom Trebarjevu.
Na startu staze duge 32 kilometra, u Petrinji, okupljene bicikliste pozdravio je ravnatelj Kulturno-povijesnog centra Sisačko-moslavačke županije Ivica Valent.
U Keramičkom ateljeu Petrinja dogodio se divan susret cijanotipije i keramike! Naša voditeljica Odjela baštine Martina Mladenović družila se sa Giuseppom Batistellom i Paulom Guerrom, stranim umjetnicama koje borave u Petrinji, te im približila tehniku cijanotipije dok su Paula i Giuppi našu Martinu učile tajnama keramičarskog zanata. Provele su dan izrađujući keramičke pločice koje će na idućem susretu cijanotipirati, ali su već i jučer napravile probnu seriju. U dobrom društvu zaposlenika Ateljea, Gordane i Matije, i u predivnoj prirodi koja okružuje Atelje smješten na prostoru Centra Natura SMŽ, dan je protekao u kreativnom okruženju koje se samo poželjeti može!
Povodom obilježavanja rođendana braće Radić i dana županije Sisačko – moslavačke u Povijesnom odijelu Kulturno povijesnog centra SMŽ u Desnom Trebarjevu, otvorena je izložba Slavo Streigl – iz povijesnih ciklusa, posvećeno Stjepanu Radiću. Na izložbi je po prvi puta prezentiran jedinstven ciklus ilustracija posvećen Stjepanu Radić, a koji su nastali od majstorske ruke akademskog slikara Slave Striegla. Ciklus je nastao u 90. im godinama 20. stoljeća, ususret 120-oj godišnjici od rođenja Stjepana Radića u Desnom Trebarjevu 1871.
U prepunoj dvorani Društvenog doma Bobovac sinoć je promovirana etno bojanka „Oj, djevojko, draga dušo moja“ vezana za narodnu nošnju KUD-a „Seljačka sloga“ iz Bobovca. Bojanku su pred bivšim i sadašnjim članovima Društva predstavili dr.sc. Tvrtko Zebec iz Instituta za etnologiju i folkloristiku, Renato Klarić, predsjednik KUD-a „Seljačka sloga“ Bobovac i voditeljica dječje sekcije KUD-a Ivona Abramović, izaslanik župana Sisačko-moslavačke županije i ravnatelj Kulturno-povijesnog centra Ivica Valent te autorica projekta etno bojanki i voditeljica Odjela baštine Kulturno-povijesnog centra Martina Mladenović.