Galerijski prostori Kulturno-povijesnog centra SMŽ sinoć su postali mala galerija muzeja Ermitaž iz Sankt Petersburga. Održana je prva Muzeorama, ciklus prezentacija naše voditeljice Odjela baštine Martine Mladenović o nekim velikim svjetskim muzejima koje je posjetila kroz svoja putovanja. Kao uvod u cijeli ciklus Muzeorame, Martina je dala kratki pregled strategija posjeta muzejima, ovisno o njihovim veličinama, vašem vremenu i interesima, a zatim kroz kratku povijest Sankt Petersburga povela okupljenu publiku Zimskim dvorcem Katarine Velike i prekrasnim Ermitažem. Gledati cjeline i monumentalnost tog muzeja kroz Martinine oči bilo je neuobičajeno. Kroz povijest muzeja i najvrijednija djela provela nas je kratko, a onda duže opisivala atmosferu samih dvorana i bogato ukrašenih predvorja i hodnika jer ostavljaju bez daha. Prikazala je neke od najpoznatijih umjetnina koje se čuvaju u Ermitažu poput Michelangelovog Klečećeg mladića, Rembrandtovog Povratka sina razmetnog, El Grecovih Apostola Petra i Pavla, Fabergeovih umjetnina, te otkrila kako cijeli muzej ima više od 3 milijuna predmeta u svom fundusu. Kako su izloženi u 365 prostorija, kaže se kako bi čovjeku trebalo čak 11 godina ako bi svaki izložak Ermitaža promatrao jednu minutu ili manje!
Publiku je podsjetila na održanu izložbu „Katarina Velika, carica svih Rusa“, koja je s nekim predmetima iz Ermitaža gostovala u Klovićevim dvorima 2018. godine. Nekoliko fotografija s te zagrebačke izložbe dale su publici dojam kako je stvoren Ermitaž. Od prve slučajne kolekcije slika koje je Katarina Velika kupila sredinom 18. stoljeća te u svom Zimskom dvorcu organizirala česte zabave i druženja nastalo je Društvo pustinjaka, Coup d’Hermitage. Imali su svoja pravila, a ona su dočekala i našu publiku jer su bila postavljena kroz naše galerijske prostore. Kako je Katarina Velika s vlasti svrgnula svog muža Petra III., kao carica je nastavila upotpunjavati svoju kolekciju te je time slučajno nastala jedna od najvećih, danas muzejskih, zbirki svijeta. Pariški Louvre najveći je svjetski muzej po površini te kolekcijama, no Ermitaž ima veću kolekciju slika od Louvra te je općenito drugi po veličini svjetski muzej.
Šetnja Ermitažom kroz oči naše muzeologinje nije mimoišla spominjanje (muzejskih) četveronožaca. Od toga da su joj česti motivi na fotografijama psi kao detalji na tim impozantnim umjetničkim djelima, do pričanja priče o mačkama u Ermitažu koje su zadnjih 80-tak godina i službeni zaposlenici muzejskih podruma Ermitaža.
Prošetala nas je predavačica i preko Dvorskog trga gdje se nalazi zbirka moderne umjetnosti Ermitaža. Tamo su izložena djela impresionista i ostalih modernista, od kojih je izdvojila suprematiste budući da je taj umjetnički pravac došao upravo iz Rusije, a njegovi predstavnici nagoviještali su velike promjene u društvu koje su Rusiju zatekle tijekom i nakon Oktobarske revolucije. Sama revolucija je otvorila prostor da avangardna umjetnost kratko vrijeme postane povezana s novom ideologijom i eksperimentima u kulturi.
Kraj ovog šarenog mozaika i razmjena dojmova, budući da su se u publici nalazili posjetitelji koji su i sami bili u Ermitažu, kao i jedna Ruskinja koja već godinama živi u Sisku, dočekali smo uz ugodno druženje i piće večeri – votku! Hrabri su trznuli po čašicu uz nagovještaj sljedećeg susreta i Muzeorame koja će donijeti slikovnu priču iz samog grada Sankt Petersburga, njegovog fascinantnog metroa te Ruskog državnog muzeja.
