Povodom iznimne obljetnice – 1100 godina od uspostave Hrvatskoga Kraljevstva – Kulturno-povijesni centar Sisačko-moslavačke županije pokrenuo je bogat ciklus predavanja i radionica pod nazivom „Hrvatska državnost i kultura“, kojim se kroz znanstveni, edukativni i interaktivan pristup oživljava sjećanje na doba kralja Tomislava i početke hrvatske državnosti. Program okuplja istaknute povjesničare, arheologe, kulturne djelatnike, učenike i širu javnost s ciljem promicanja hrvatske kulturne i povijesne baštine.
Znanstveni temelj i ideja dugog trajanja
Otvaranje ciklusa obilježio je povjesničar dr. sc. Domagoj Sremić predavanjem „Značaj 1100. godišnjice Hrvatskoga Kraljevstva (925.–2025.)“. U nadahnutom izlaganju Sremić je istaknuo kontinuitet hrvatske državnosti od kralja Tomislava do današnje Republike Hrvatske, oslanjajući se na vjerodostojne povijesne izvore i koncept „ideje dugog trajanja“ – postojane svijesti o državotvornosti unatoč političkim previranjima i povijesnim iskušenjima. U predavanju su posebno izdvojene tri tematske cjeline: pisani izvori o kralju Tomislavu, pitanje njegove krunidbe na Duvanjskom polju i proslava tisućite obljetnice 1925. godine, koja je unatoč tadašnjim političkim okolnostima ponovno probudila hrvatski nacionalni ponos i svijest o državnoj samobitnosti.
Stjepan Radić i duh 1925. godine
U tom je kontekstu dr. sc. Domagoj Sremić održao i iznimno zanimljivo predavanje pod naslovom „Stjepan Radić i proslava jubilarne 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, 1925. godine“, kojim je ujedno obilježen Dan sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve.
Sremić je u predavanju istražio povijesni kontekst Tomislavove krunidbe i činjenicu da njegov lik predstavlja trajni simbol otpora i nacionalnog ponosa. Duvanjsko polje, mjesto mitskog sjećanja na okrunjenje prvoga hrvatskog kralja, postalo je kroz stoljeća simbol kulturnog pamćenja i hrvatskog državnog identiteta. Ideja hrvatske državnosti, istaknuo je, osobito je oživjela 1925. godine – upravo u vrijeme kada je Stjepan Radić zagovarao hrvatsko državno pravo i težnju za ostvarenjem samostalne države. Radićeva misao i tisućita obljetnica kraljevstva tada su zajedno potaknule obnovu nacionalne svijesti, što i danas ostaje važna poruka budućim naraštajima.
Kultura, pismenost i simboli identiteta
U duhu očuvanja kulturnog nasljeđa, predavanje profesorice Ane Burić Kundrate „U početku bijaše znak koji svijetli i danas“ predstavilo je glagoljicu kao jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatskog kulturnog identiteta. Istaknuta je njezina povijesna važnost, od ćirilometodske misije i Bašćanske ploče do suvremene simbolike i vizualne prisutnosti. Praktična radionica kaligrafije, u kojoj su sudionici pisali glagoljična slova guščjim perom, spojila je teorijsko znanje i iskustveno učenje, potvrđujući da glagoljica nije tek relikt prošlosti, nego živo kulturno nasljeđe.
Poveznice srednjoeuropske povijesti
Srednjoeuropsku dimenziju ciklusa obogatio je Marijan Lipovac predavanjem „Sveti Václav – suvremenik kralja Tomislava“, u kojem je prikazao paralele između hrvatskog kralja Tomislava i češkog kneza Václava. Iako se dvojica vladara vjerojatno nisu poznavala, njihova su djela snažno oblikovala nacionalne identitete dvaju naroda. Lipovac je istaknuo i zanimljivost da je kult svetog Václava bio poznat i među hrvatskim glagoljašima, što svjedoči o duhovnoj i kulturnoj povezanosti europskih naroda u ranom srednjem vijeku.
Mladi čuvari baštine i nacionalnog identiteta
Snažan odjek izazvalo je i zajedničko predavanje učenika Gimnazije Sisak pod naslovom „Značaj Hrvatskoga Kraljevstva na suvremenu hrvatsku državnost“, pod mentorstvom dr. sc. Domagoja Sremića. Učenici su iznijeli vlastita promišljanja o važnosti Tomislavove krunidbe za današnju Hrvatsku, argumentirano promišljajući političke, kulturne i identitetske aspekte državnosti. Okrugli stol i javni dijalog s publikom pokazali su kako mladi prepoznaju važnost povijesti u oblikovanju nacionalne svijesti i građanske odgovornosti.
Srednjovjekovni život i arheološki kontekst
Program su dodatno obogatila predavanja o životu u doba kralja Tomislava. Profesorica Sanja Tomašinec održala je zanimljivo izlaganje o odijevanju i modi u doba Hrvatskog Kraljevstva. Kroz prikaz odijevanja, tkanina, nakita i odjevnih običaja kao ogledalo društvenih slojeva i kulturnih utjecaja, dočarala je svakodnevni život ranosrednjovjekovne Hrvatske.
Arheologinja Kristina Brkić Drnić u predavanju „Srednji vijek na području Siska i Sisačko-moslavačke županije“ približila je publici arheološke nalaze i istraživanja koja svjedoče o bogatom kontinuitetu života i kulturnih dodira toga razdoblja.
Kornelije Pušić: „1000. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva 1925.“
Značajan doprinos ciklusu dao je i Kornelije Pušić, član Matice hrvatske Petrinja i Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ Zmajskog stola u Sisku, predavanjem „Obilježavanje 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva na području Sisačko-moslavačke županije 1925. godine“
Pušić je podsjetio kako je u nacionalnom biću hrvatskog naroda tijekom višestoljetne borbe za vlastitu državu trajno tinjala svijest o identitetu i državnosti. Početkom 20. stoljeća te su težnje postajale sve snažnije – već 1906. godine Družba Braće Hrvatskog Zmaja, odmah po osnutku, među prvim je prijedlozima usvojila inicijativu o obilježavanju 1000. godišnjice Hrvatskog Kraljevstva.
Unatoč nepovoljnim političkim okolnostima u Kraljevini SHS nakon Prvog svjetskog rata, obilježavanje obljetnice 1925. godine nije bilo spriječeno. Naprotiv, održane su mnoge manifestacije, kulturne priredbe, izdana su književna i umjetnička djela, a ideja o hrvatskoj državnosti još je jednom ojačala u javnom prostoru.
Pušić je posebno izdvojio aktivnosti koje su 1925. godine provedene na području današnje Sisačko-moslavačke županije – u Hrvatskoj Kostajnici, Petrinji, Sunji, Novskoj, Martinskoj Vesi i Sisku.
Ovim je iscrpnim pregledom Pušić istaknuo važnost 1925. godine kao ključne poveznice između tisućljetne hrvatske državnosti i suvremenog identiteta, podsjetivši da su i tada, kao i danas, građani kroz kulturne i društvene inicijative izražavali svijest o vlastitoj povijesti i nacionalnom ponosu.
Digitalna baština za budućnost
Za trajnu uspomenu na ovu veliku obljetnicu, bit će izrađena digitalna brošura „1100 godina Hrvatskog Kraljevstva – Kulturna i povijesna baština Sisačko-moslavačke županije“, koja će objediniti sva predavanja, radionice i manifestacije te služiti kao vrijedan informativni i promotivni materijal za zajednicu, učenike i posjetitelje.
Proslava 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva pokazala je kako povijest nije samo sjećanje, već i trajna inspiracija. Kroz znanstveni rad, kulturne programe i uključivanje mladih, Sisačko-moslavačka županija potvrdila je da hrvatska državnost živi – u znanju, baštini i zajedništvu.
